Gljivarska literatura
knjige domaćih autora
Ibrahim Hadžić  

Jelena Vukojević

Ilustrovani rečnik sveta gljiva - Ibrahim Hadžić - Jelena Vukojević
recenzija: Prof. dr Jelena BLAŽENČIĆ
izdanje: NNK Internacional, Beograd 2008.
tiraž:

 

Knjiga Ilustrovani rečnik sveta gljiva autora Ibrahima Hadžića, književnika, neumornog istraživača i vrsnog poznavaoca gljiva, i dr Jelene Vukojević, uglednog naučnika – mikologa i profesora na Biološkom fakultetu u Beogradu, sadrži 11 poglavlja kroz koja se čitalac upoznaje sa karakteristikama gljiva kao posebnim carstvom u klasifikaciji živog sveta, njihovim osnovnim morfološkim karakteristikama, načinima razmnožavanja, ishranom, korišćenjem u ishrani, farmaciji i medicini, biotehnološkim procesima, izazivačima bolesti i njihovom učešću u biodegradaciji.

Za raspoznavanje, identifikaciju i determinaciju velikog broja gljiva iz podrazdela bazidiomikotina i askomikotina od posebnog značaja je dobro poznavanje morfoloških karakteristika makroskopskih plodonosnih tela. Toj problematici je u ovoj knjizi, veoma detaljno i sa puno ilustracija (oko 200 fotografija u boji), posvećeno poglavlje Morfologija makroskopskih plodonosnih tela gljiva u okviru koga su posebno opisane osobenosti šešira, himenofora, drške, veluma, bazidija i bazidiospora, askusa i askospora, tečnog eksudata, promene boje «mesa» na preseku pečuraka i sl., tj. sve ono što se javlja kao značajno obeležje za identifikaciju sakupljenih uzoraka gljiva.

U knjizi su obrađene ekološke osobenosti gljiva, posebno one koje se odnose na tipove staništa koje naseljavaju, pri čemu je značajna pažnja posvećena netipičnim mestima pojave ovih organizama, karakteristikama njihove sezonske pojave, kao i međusobnim odnosima gljiva, insekata i ostalih životinja.

Veliko poglavlje odnosi se na sintezu rodova, u okviru koga je predstavljeno 19 redova, 51 familija i 132 roda iz podrazdela  Basidiomycotina i Ascomycotina.

Bogatstvo narodnih naziva gljiva obrađeno je u poglavlju Originalna narodna imena gljiva koje knjizi daje poseban značaj, jer je po prvi put na našem jeziku materijalizovan dugogodišnji istraživački terenski rad autora i saradnika i dat doprinos ne samo mikološkoj terminologiji, već je to dragocen jezički i etimološki prilog bogatstvu našeg jezika.

U poglavlju Predlog standardizacije narodnih imena gljiva pregledno, po abecednom redosledu, dati su naučni nazivi gljiva, a po azbučnom redu narodni nazivi i pripadnost vrsta višim taksonomskim kategorijama.

Za razumevanje, praćenje i korišćenje ove knjige veoma je bitno poznavanje mikološke terminologije koja je, uz neophodna objašnjenja u samom tekstu, data i na kraju knjige u vidu Rečnika mikoloških pojmova.

Knjigu završava spisak korišćene literature iz koga se vidi u kojoj meri i sa kolikom ozbiljnošću i kritičkog pristupa su autori radili da bi se pojavila jedna potrebna i, po mnogo čemu, jedinstvena knjiga.

Iako po svojim karakteristikama tekst rukopisa Ilustrovani rečnik sveta gljiva pripada kategoriji stručne literature, ova knjiga će biti nezaobilazan priručnik studentima biologije na dodiplomskim i poslediplomskim studijama, a učenicima, studentima drugih fakulteta, istraživačima i praktičarima koristan izvor informacija i praktičnih uputstava o gljivama.

Ova knjiga je, nesumnjivo, vredno delo mikološke literature. Autore predstavlja ne samo kao dobre poznavaoce gljiva Srbije, već i kao sistematične istraživače koji su sa mnogo strpljenja i istrajnosti, u dugom nizu godina, sakupljali činjenice koje su sistematizovali u ovom Rečniku, koji ih predstavlja u najboljem svetlu i koji će, uverena sam, doprineti ne samo širenju interesovanja za prirodno mikološko bogatstvo na našem području, već i podizanju kulture prepoznavanja, sakupljanja, čuvanja i korišćenja gljiva.

Knjiga je islustrovana sa oko 600 originalnih fotografija, štampana je na kunstdruk papiru, strana 277.

 

Prethodna stranica