| EKOLOGIJA | ![]() |
||||||||||
| Ekološka uloga gljiva | |||||||||||
|
Dr. Aleksandar Krapež |
|||||||||||
![]() Cladonia sp. - lišaj - simbioza (foto: Mirjana Davidović) |
Međutim, najzanimljivija je grupa gljiva koja se tokom evolucije opredelila za uzajamno korisnu saradnju (simbiozu) sa drugim organizmima. Jedan značajan primer su lišajevi. Lišaj predstavlja partnerski odnos gljive i alge. Gljiva pritom štiti algu od spoljašnjih nepovoljnih uslova i pribavlja joj neorganske materije, dok alga fotosintezom stvara hranu i za sebe i za gljivu. Lišajevi su pionirski organizmi koji mogu da rastu i u ekstremnim uslovima (na primer na nadgrobnim spomenicima ili u tundrama, gde predstavljaju značajan izvor hrane za irvase). Jedino što ne podnose su industrijska zagađenja i zato se sve više koriste kao njihov biološki indikator. |
||||||||||
| |
|||||||||||
| Drugi, još značajniji primer simbioze je tzv. mikoriza. To je bliska veza micelijuma gljive sa korenom biljke pri čemu se vrši stalna razmena materija. Gljiva delimično kontroliše vodni režim u biljci i obezbeđuje joj mineralne materije, dok biljka gljivi ustupa deo proizvedenih šećera. Uprkos dodatnom teretu, biljke sa mikorizom mnogo bolje napreduju od onih bez nje. Smatra se da je preko 90% kopnenih biljaka u mikorizi sa gljivama i da je ona odigrala značajnu ulogu i u izlasku biljaka iz mora na kopno.
Boletus aereus - Vrganj |
![]() |
||||||||||
|
< prethodna strana [ 1 ] [ 2 ] [ 3 ] [ 4 ] |
|||||||||||