EKOLOGIJA
Ekološka uloga gljiva
Dr. Aleksandar Krapež

Cladonia sp. - lišaj - simbioza
(foto: Mirjana Davidović)

Međutim, najzanimljivija je grupa gljiva koja se tokom evolucije opredelila za uzajamno korisnu saradnju (simbiozu) sa drugim organizmima. Jedan značajan primer su lišajevi. Lišaj predstavlja partnerski odnos gljive i alge. Gljiva pritom štiti algu od spoljašnjih nepovoljnih uslova i pribavlja joj neorganske materije, dok alga fotosintezom stvara hranu i za sebe i za gljivu. Lišajevi su pionirski organizmi koji mogu da rastu i u ekstremnim uslovima (na primer na nadgrobnim spomenicima ili u tundrama, gde predstavljaju značajan izvor hrane za irvase). Jedino što ne podnose su industrijska zagađenja i zato se sve više koriste kao njihov biološki indikator.

 
Rasprostranjenost
Gljivarski tereni
Zaštita šuma
Deponije i zagađenja
Novosti
Ekologija
 

Drugi, još značajniji primer simbioze je tzv. mikoriza. To je bliska veza micelijuma gljive sa korenom biljke pri čemu se vrši stalna razmena materija. Gljiva delimično kontroliše vodni režim u biljci i obezbeđuje joj mineralne materije, dok biljka gljivi ustupa deo proizvedenih šećera. Uprkos dodatnom teretu, biljke sa mikorizom mnogo bolje napreduju od onih bez nje. Smatra se da je preko 90% kopnenih biljaka u mikorizi sa gljivama i da je ona odigrala značajnu ulogu i u izlasku biljaka iz mora na kopno.

 

Boletus aereus - Vrganj
mikorizna gljiva
(foto: Mirjana Davidović)

 

 

< prethodna strana [ 1 ] [ 2 ] [ 3 ] [ 4 ]


Prethodna stranica