Ova gljiva
je već 4000 godina poznata u Kini zbog svojih lekovitih svojstava. Obzirom
da je drvenaste konzistencije, ne može se koristiti u ishrani, ali se
zato od nje pripremaju čajevi, razni lekoviti preparati u kombinaciji
sa drugim lekovitim vrstama. Prvi su je počeli uzgajati Kinezi, a u
poslednjih nekoliko decenija njen uzgoj je sve popularniji širom sveta.
Gljiva se može kontrolisano uzgajati na klasičan način
na drvetu ili na supstartu od piljevine. Za uzgoj na drvetu se koriste
oblice hrasta, javora, vrbe. Inokulacija se vrši kao i kod ostalih lignikolnih
vrsta. U Kini i Japanu inokulirane oblice se ukopavaju u tlo i prekrivaju
tankim slojem zemlje. To mesto mora biti u hladu i osiguravati visoku
vlažnost. Prorastanje traje od 6 - 20 meseci, nakon čega se plodonošenje
u povoljnim uslovima može protegnuti na 5 godina. Drugi metod je rezanje
oblica na dužinu od 20 - 25 cm, nakon inokulacije se stavljaju u tegle,
oblože piljevinom i prekriju slojem zemlje. Inokulacija se obavlja u
zaštićenim prostorima pri optimalnoj temperaturi od 25 -300
C. Po završetku perioda inkubacije, uzgoj se nastavlja u zaštićenom
prostoru uz prisustvo svetla i visoku vlagu vazduha od 95%.
Uzgoj reiši je moguć i na supstratu koji se pravi od
hoblovine i piljevine. Sterilizacija se vrši u autoklavu na 1200C
u vremenu od 2 sata. Nakon hlađenja se ubacuje micelija. Prorastanje
je završeno za 20 - 25 dana kod temperature od 200C. Prve
se gljive pojavljuju nakon 40-tak dana uz održavanje visoke vlage vazduha.
Prinosi su relativno mali, a kreću se od 10 - 15% od težine vlažne mase
supstrata za oko tri meseca. Da bi se sačuvale gljive treba ih osušiti
8 sati na 600 C, a zatim ih pakovati u staklenu ambalažu
sa hermetičkim zatvaračima, radi čuvanja od insekata.
|
|